<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>projekti &#8211; HSGI</title>
	<atom:link href="https://hsgi.org/category/projekti/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://hsgi.org</link>
	<description>Hrvatski savez građevinskih inženjera</description>
	<lastBuildDate>Mon, 09 Mar 2026 09:40:22 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.0</generator>

<image>
	<url>https://hsgi.org/wp-content/uploads/2025/03/cropped-HSGI-favicon-32x32.png</url>
	<title>projekti &#8211; HSGI</title>
	<link>https://hsgi.org</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Vargokal plus – niskošumno rješenje za modernu odvodnju</title>
		<link>https://hsgi.org/2026/03/vargokal-plus-niskosumno-rjesenje-za-modernu-odvodnju/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[hsgiurednik]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 09 Mar 2026 09:40:22 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[izdavaštvo]]></category>
		<category><![CDATA[projekti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://hsgi.org/?p=2008</guid>

					<description><![CDATA[U suvremenim stambenim i poslovnim zgradama akustička udobnost postaje sve važniji kriterij projektiranja. Sustav Vargokal plus razvijen je upravo s ciljem smanjenja buke instalacija te omogućuje tiho i pouzdano odvođenje otpadnih voda. Riječ je o troslojnom polipropilenskom cijevnom sustavu za unutarnju odvodnju, koji zahvaljujući posebnoj konstrukciji cijevi i dodatnim zvučno-apsorpcijskim elementima značajno smanjuje prijenos buke [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">U suvremenim stambenim i poslovnim zgradama akustička udobnost postaje sve važniji kriterij projektiranja. Sustav <strong>Vargokal plus</strong> razvijen je upravo s ciljem smanjenja buke instalacija te omogućuje tiho i pouzdano odvođenje otpadnih voda.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Riječ je o troslojnom polipropilenskom cijevnom sustavu za unutarnju odvodnju, koji zahvaljujući posebnoj konstrukciji cijevi i dodatnim zvučno-apsorpcijskim elementima značajno smanjuje prijenos buke na konstrukciju zgrade. Neovisna laboratorijska ispitivanja pokazala su vrlo nisku razinu buke, zbog čega se sustav ubraja među najtiša rješenja u svojoj kategoriji.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U Građevinaru 1/2026 objavljen je članak koji donosi pregled konstrukcije sustava, njegove akustične prednosti te preporuke za projektiranje i ugradnju u stambenim i poslovnim objektima.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Cijeli članak pročitajte ovdje:<a href="https://hsgi.org/wp/wp-content/uploads/2026/03/JCE_78_2026_1_Vargokal-1-4.pdf">https://hsgi.org/wp/wp-content/uploads/2026/03/JCE_78_2026_1_Vargokal-1-4.pdf</a></p>



<p class="wp-block-paragraph">#sponzorirani prilog #ad<br></p>



<figure class="wp-block-image size-large"><img fetchpriority="high" decoding="async" width="1024" height="327" src="https://hsgi.org/wp/wp-content/uploads/2026/03/V2-1024x327.png" alt="" class="wp-image-2012" srcset="https://hsgi.org/wp-content/uploads/2026/03/V2-1024x327.png 1024w, https://hsgi.org/wp-content/uploads/2026/03/V2-scaled-600x191.png 600w, https://hsgi.org/wp-content/uploads/2026/03/V2-300x96.png 300w, https://hsgi.org/wp-content/uploads/2026/03/V2-768x245.png 768w, https://hsgi.org/wp-content/uploads/2026/03/V2-1536x490.png 1536w, https://hsgi.org/wp-content/uploads/2026/03/V2-2048x653.png 2048w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></figure>



<figure class="wp-block-image size-large"><img decoding="async" width="1024" height="1024" src="https://hsgi.org/wp/wp-content/uploads/2026/03/V1-1-1024x1024.png" alt="" class="wp-image-2013" srcset="https://hsgi.org/wp-content/uploads/2026/03/V1-1-1024x1024.png 1024w, https://hsgi.org/wp-content/uploads/2026/03/V1-1-300x300.png 300w, https://hsgi.org/wp-content/uploads/2026/03/V1-1-scaled-100x100.png 100w, https://hsgi.org/wp-content/uploads/2026/03/V1-1-scaled-600x600.png 600w, https://hsgi.org/wp-content/uploads/2026/03/V1-1-scaled-500x500.png 500w, https://hsgi.org/wp-content/uploads/2026/03/V1-1-150x150.png 150w, https://hsgi.org/wp-content/uploads/2026/03/V1-1-768x768.png 768w, https://hsgi.org/wp-content/uploads/2026/03/V1-1-1536x1536.png 1536w, https://hsgi.org/wp-content/uploads/2026/03/V1-1-2048x2048.png 2048w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></figure>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>U promet puštene obje cijevi tunela Učka</title>
		<link>https://hsgi.org/2025/09/u-promet-pustene-obje-cijevi-tunela-ucka/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[hsgiurednik]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 29 Sep 2025 08:27:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[projekti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://hsgi.org/?p=1753</guid>

					<description><![CDATA[Dana 25. rujna 2025. u promet je puštena stara cijev tunela Učka, nakon provedene cjelovite obnove vrijedne 25 milijuna eura, čime će se vožnja u pravcu Rijeke i Istre značajno ubrzati. Rekonstrukcija stare cijevi tunela Učka, nakon 40 godina od njegove izgradnje, bila je jedan od najkompleksnijih infrastrukturnih zahvata na Istarskom ipsilonu. U sklopu projekta [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Dana 25. rujna 2025. u promet je puštena stara cijev tunela Učka, nakon provedene cjelovite obnove vrijedne 25 milijuna eura, čime će se vožnja u pravcu Rijeke i Istre značajno ubrzati.<br><br>Rekonstrukcija stare cijevi tunela Učka, nakon 40 godina od njegove izgradnje, bila je jedan od najkompleksnijih infrastrukturnih zahvata na Istarskom ipsilonu. U sklopu projekta izgradnje druge cijevi te obnove postojeće cijevi tunela Učka dovršena su ukupno 24 poprečna prolaza koji povezuju tunelske cijevi, odnosno predstavljaju evakuacijske puteve. Isto tako obje tunelske cijevi opremljene su najsuvremenijim sustavima videonadzora i senzorike što dodatno unaprjeđuje visoki standard sigurnosti.</p>



<p class="wp-block-paragraph" id="http://casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-75-2023-10-5-Gradiliste.pdf"><br>Posjetimo, Tunel Učka je cestovni tunel koji prolazi kroz planinsko gorje Učku na autocesti A8. Pune 22 godine bio je to najdulji tunel u Hrvatskoj s 5062 m, sve dok ga 2003. nije pretekao Sveti Rok dug 5727 m. Danas je najdulji tunel u Hrvatskoj Mala Kapela s 5780 m, koji je za promet otvoren 2005.<br>Projekt izgradnje druge cijevi tunela Učka, koja je dugačka 5630 metara predstavlja najveće ulaganje u hrvatsku cestovnu infrastrukturu, vrijedno oko 200 milijuna eura.<br>Cijeli je projekt bio vrlo izazovan zbog geološki osjetljivog područja kroz koje prolazi i potrebe za izgradnjom pod prometnim opterećenjem na postojećim cestama.<br>Položaj nove tunelske cijevi definirala je špilja otkrivena 1977. prilikom iskopa prve cijevi tunela Učka. U nizu istraživanja podzemnoga sustava u utrobi Učke, od tada do danas ukupno je istraženo više od kilometar i pol podzemnih dvorana i prolaza, kroz koje su najvećim dijelom tekle podzemne vode.<br>S obzirom na zatečene geološke i geotehničke uvjete na terenu, za gradnju nove tunelske cijevi koriste se metode miniranja i bušenja. Primijenjena je metoda NATM, kako bi se mobiliziranjem kapaciteta stijenske mase postigle optimalna sigurnost i ekonomičnost.<br>S obzirom na zatečene geološke i geotehničke uvjete na terenu, za gradnju nove tunelske cijevi koriste se metode miniranja i bušenja. Primijenjena je metoda NATM, kako bi se mobiliziranjem kapaciteta stijenske mase postigle optimalna sigurnost i ekonomičnost.<br>Osim nove cijevi, izgrađeni su spojni tuneli za evakuaciju u slučaju opasnosti. U slučaju požara u jednoj cijevi, ti spojni tuneli omogućit će evakuaciju ljudi i vozila kroz drugu cijev tunela Učka.<br>Cijeli članak o ovom zanimljivom projektu objavljen je u Građevinaru, a možete ga pročitati na poveznici: http://casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-75-2023-10-5-Gradiliste.pdf</p>


<a class="wp-block-read-more" href="https://hsgi.org/2025/09/u-promet-pustene-obje-cijevi-tunela-ucka/" target="_self">Više informacija<span class="screen-reader-text">: U promet puštene obje cijevi tunela Učka</span></a>


<figure class="wp-block-image size-large"><img decoding="async" width="1024" height="768" src="https://hsgi.org/wp/wp-content/uploads/2025/09/Slika-14-2-1024x768.jpeg" alt="" class="wp-image-1765" srcset="https://hsgi.org/wp-content/uploads/2025/09/Slika-14-2-1024x768.jpeg 1024w, https://hsgi.org/wp-content/uploads/2025/09/Slika-14-2-scaled-600x450.jpeg 600w, https://hsgi.org/wp-content/uploads/2025/09/Slika-14-2-300x225.jpeg 300w, https://hsgi.org/wp-content/uploads/2025/09/Slika-14-2-768x576.jpeg 768w, https://hsgi.org/wp-content/uploads/2025/09/Slika-14-2-1536x1152.jpeg 1536w, https://hsgi.org/wp-content/uploads/2025/09/Slika-14-2-2048x1536.jpeg 2048w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></figure>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" decoding="async" width="1024" height="682" src="https://hsgi.org/wp/wp-content/uploads/2025/09/Slika-4-2-1024x682.jpg" alt="" class="wp-image-1766" srcset="https://hsgi.org/wp-content/uploads/2025/09/Slika-4-2-1024x682.jpg 1024w, https://hsgi.org/wp-content/uploads/2025/09/Slika-4-2-scaled-600x400.jpg 600w, https://hsgi.org/wp-content/uploads/2025/09/Slika-4-2-300x200.jpg 300w, https://hsgi.org/wp-content/uploads/2025/09/Slika-4-2-768x512.jpg 768w, https://hsgi.org/wp-content/uploads/2025/09/Slika-4-2-1536x1024.jpg 1536w, https://hsgi.org/wp-content/uploads/2025/09/Slika-4-2-2048x1365.jpg 2048w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></figure>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" decoding="async" width="1024" height="576" src="https://hsgi.org/wp/wp-content/uploads/2025/09/Slika-15-2-1024x576.jpeg" alt="" class="wp-image-1767" srcset="https://hsgi.org/wp-content/uploads/2025/09/Slika-15-2-1024x576.jpeg 1024w, https://hsgi.org/wp-content/uploads/2025/09/Slika-15-2-600x338.jpeg 600w, https://hsgi.org/wp-content/uploads/2025/09/Slika-15-2-300x169.jpeg 300w, https://hsgi.org/wp-content/uploads/2025/09/Slika-15-2-768x432.jpeg 768w, https://hsgi.org/wp-content/uploads/2025/09/Slika-15-2-1536x864.jpeg 1536w, https://hsgi.org/wp-content/uploads/2025/09/Slika-15-2.jpeg 1600w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></figure>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Digitalna platforma za izradu troškovnika</title>
		<link>https://hsgi.org/2025/05/digitalna-platforma-za-izradu-troskovnika/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[hsgiurednik]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 20 May 2025 11:21:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[projekti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://hsgi.org/wp/?p=1699</guid>

					<description><![CDATA[Svaka faza građevinskog projekta, od idejnog rješenja do završetka gradnje, ovisi o točnim procjenama i transparentnosti troškova. Bez jasnog i detaljno izrađenog troškovnika inženjeri se suočavaju s financijskom neizvjesnosti, nepredviđenim troškovima i kašnjenjima u izvedbi, što može dovesti do ozbiljnih organizacijskih i financijskih poteškoća, ali i neželjenih pravnih sporova.U novom broju Građevinara donosimo zanimljivu priču [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Svaka faza građevinskog projekta, od idejnog rješenja do završetka gradnje, ovisi o točnim procjenama i transparentnosti troškova. Bez jasnog i detaljno izrađenog troškovnika inženjeri se suočavaju s financijskom neizvjesnosti, nepredviđenim troškovima i kašnjenjima u izvedbi, što može dovesti do ozbiljnih organizacijskih i financijskih poteškoća, ali i neželjenih pravnih sporova.<br>U novom broju Građevinara donosimo zanimljivu priču o tome kako je nastao Arhigon &#8211; digitalna platforma za izradu troškovnika, koja donosi iskorak u upravljanju građevinskim troškovima.<br>Projektantima, investitorima i dobavljačima omogućuje preciznije, brže i jednostavnije planiranje svih stavki u projektu.<br><br>Zahvaljujući automatiziranome prikupljanju podataka, integriranim formulama i centraliziranoj bazi građevnih proizvoda i materijala, korisnici više nisu ograničeni na ručni unos i složene proračunske tablice.<br><br>Cijeli članak pročitajte na: <a href="http://www.casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-77-2025-3-12-ARHIGON.pdf">http://www.casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-77-2025-3-12-ARHIGON.pdf</a></p>



<p class="wp-block-paragraph">#ad #oglas</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" decoding="async" width="638" height="889" src="https://hsgi.org/wp/wp-content/uploads/2025/08/JCE_77_2025_3_Naslovnica_WEB-1.jpg" alt="" class="wp-image-1701" srcset="https://hsgi.org/wp-content/uploads/2025/08/JCE_77_2025_3_Naslovnica_WEB-1.jpg 638w, https://hsgi.org/wp-content/uploads/2025/08/JCE_77_2025_3_Naslovnica_WEB-1-600x836.jpg 600w, https://hsgi.org/wp-content/uploads/2025/08/JCE_77_2025_3_Naslovnica_WEB-1-215x300.jpg 215w" sizes="(max-width: 638px) 100vw, 638px" /></figure>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Projekt godine</title>
		<link>https://hsgi.org/2019/02/projekt-godine/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[hsgiurednik]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 20 Feb 2019 15:51:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[projekti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://hsgi.org/wp/?p=183</guid>

					<description><![CDATA[EU-ov projekt Razvoj profesionalnih kompetencija za zelenu gradnju, u kojemu kao partner na projektu sudjeluje Hrvatski savez građevinskih inženjera, dobitnik je godišnje nagrade za zelenu gradnju i održivi razvoj u kategoriji Projekt godine. U sklopu kampanje Obnovimo Hrvatsku u studenome 2018. prvi je put organiziran natječaj za Godišnju nagradu za zelenu gradnju i održivi razvoj. [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">EU-ov projekt <strong>Razvoj profesionalnih kompetencija za zelenu gradnju</strong>, u kojemu kao partner na projektu sudjeluje Hrvatski savez građevinskih inženjera, dobitnik je godišnje nagrade za zelenu gradnju i održivi razvoj u kategoriji Projekt godine.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U sklopu kampanje Obnovimo Hrvatsku u studenome 2018. prvi je put organiziran natječaj za Godišnju nagradu za zelenu gradnju i održivi razvoj. To je dugogodišnja kampanja koju su pokrenule tri stručne udruge: Hrvatski savjet za zelenu gradnju, Hrvatska udruga proizvođača toplinsko-fasadnih sustava te Hrvatska udruga energetskih certifikatora, a cilj je kampanje promicati i poticati zelenu gradnju i održivi razvoj. Natječaj je uveden radi podizanja ugleda struke u široj i stručnoj javnosti, promicanja izvrsnosti u području zelene gradnje i održivog razvoja te stalnog unapređenja načela dobroga poslovanja i cirkularnoga gospodarstva, a u cilju očuvanja okoliša i održivog razvoja društva u Republici Hrvatskoj. Na dodjeli nagrada okupilo se približno 200 predstavnika industrije, akademske zajednice te institucija vezanih uz zelenu gradnju i održivi razvoj.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Cijeli članak&nbsp;<a href="http://www.casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-71-2019-01-9-Zelena.pdf" target="_blank" rel="noreferrer noopener">pročitajte ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Pokrenut projekt razvoja obrazovnog programa za područje zelene gradnje</title>
		<link>https://hsgi.org/2018/05/pokrenut-projekt-razvoja-obrazovnog-programa-za-podrucje-zelene-gradnje/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[hsgiurednik]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 15 May 2018 15:53:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[projekti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://hsgi.org/wp/?p=186</guid>

					<description><![CDATA[EU projekt &#8220;Razvoj profesionalnih kompetencija za zelenu gradnju&#8221; ima inovativan pristup rješavanju problema ciljanih skupina kroz novi pristup učenju i uključivanje novih sadržaja učenja o zelenoj gradnji u visokoškolske obrazovne programe. Nov pristup učenju očituje se u interdisciplinarnome obrazovanju na razini Sveučilišta i podiže svijest studenata da kroz odabir obrazovnih sadržaja stvaraju kompetencije za svoj [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">EU projekt &#8220;Razvoj profesionalnih kompetencija za zelenu gradnju&#8221; ima inovativan pristup rješavanju problema ciljanih skupina kroz novi pristup učenju i uključivanje novih sadržaja učenja o zelenoj gradnji u visokoškolske obrazovne programe. Nov pristup učenju očituje se u interdisciplinarnome obrazovanju na razini Sveučilišta i podiže svijest studenata da kroz odabir obrazovnih sadržaja stvaraju kompetencije za svoj novi posao te da na taj način odgovaraju na potrebe suvremenog tržišta rada.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Nositelj projekta jest Hrvatski inženjerski savez (HIS) s partnerima Hrvatskim savjetom za zelenu gradnju, Hrvatskim savezom građevinskih inženjera, Agronomskim, Arhitektonskim, Građevinskim i Šumarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. U projekt će se uključiti 40 studenata diplomskih studija iz raznih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, koji će steći praktična znanja i vještine potrebne za provođenje projekata u području zelene gradnje, čime će biti sposobni rješavati društvene probleme povezane s neučinkovitom potrošnjom prirodnih resursa i energenata te sa stvaranjem otpada i emisijom CO2.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Detaljnije informacije o projektu dostupne su na&nbsp;<a href="https://cpd4gb.com.hr/wp-content/uploads/2018/05/O-CPD4GB-projektu_180522.pdf">ovom linku.</a></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
